Zanimljivi interview

S obzirom na to da je devastacija urbanog prostora već duže vrijeme jedno od najvećih ekoloških, i ne samo ekoloških, problema koji more današnje hrvatsko društvo, u svakom gradu nailazimo na velik broj problema koji liče našemu. U Puli, recimo, već mjesecima javnost pokušava uvjeriti "strukture" kako nije u redu graditi u parkovima (što oni planiraju). Isto tako, u Puli demilitariziranom području oko Pulskog zaljeva prijeti izgradnja golemih marina, elitnih rivijera, apartmanskih naselja zatvorenog tipa, namijenjenih elitnom turizmu...
U novom broju istarskog magazina Regional izašao je zanimljiv interview s Emilom Jurcanom, članom inicijative "Pulska grupa".
Skupina građana, okupljenih u neformalnu inicijativu "Pulska grupa", došli su na ideju da organiziraju arhitektonsku radionicu na Monumentima, dijelu obale na koji je "bacilo oko" poduzeće Brijuni rivijera. 2006. godine održana je ta radionica, kojoj je bio cilj ponuditi alternativne arhitektonske projekte za tu obalu. Organizirana je i serija predavanja, projekti su predstavljeni na nizu izložbi, podneseni Gradu, objavljeni u knjizi... Kasnije su organizirane i još neke aktivnosti, kojima je cilj bio pokazati da su građani zaineresirani za to područje, da ne bi bilo u redu cijeli jedan dio grada rezervirati samo za elitne turiste, koji će tu boraviti dva-tri mjeseca tokom godine. Prostor treba biti dostupan građanima i treba ga osmisliti tako da živi tokom cijele godine, a opet da svi od toga imaju koristi.
[Tu vidimo neke sličnosti s našim problemom. Livada je javni interes svih građana Borovja. I mi moramo pokazati da nam je livada potrebna, da je ona potrebna nama, našoj djeci, svima. Da ta livada daje posebnu vrijednost našem kvartu]

Donosim dijelove interviewa [moje opaske su u uglatim zagradama]:
Regional: Tvrtka Brijuni Rivijera nije se očitovala o vašim idejama?
EJ: Ne. Standardna reakcija je da nas podržavaju [vidi odgovor Vijeća Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak], jer smo mladi, entuzijasti, argument je čak i to da smo domaći. (...)

Regional: Je li javnost dovoljno upoznata s cijelom situacijom?
EJ: Trudimo se što bolje upoznati javnost s cijelom situacijom, jer nam je najbitnija stvar podrška građana Pule. Trudimo se i održati kontinuitet akcija na samoj lokaciji, da bi time održali tenziju i informirali javnost o našim prijedlozima. Vjerujem da će u jednom trenu javnost jednostavno morati reagirati.

Regional: Mislite li da je moguće boriti se protiv krupnog kapitala pomoću ovakvih inicijativa?
EJ: Mislim da je jedna standardna pretpostavka da se protiv krupnog kapitala ne može boriti, već ga se može usmjeriti. Zato kroz ovo planiranje nismo bili toliko naivni da toj zoni pristupimo kao apsolutno javnom prostoru [naime, ta lokacija jednostavno ne može ostati divljina ili ispunjena neprofitnim sadržajima - prezanimljiva je...], već smo uključili i namjenu koja bi mogla financirati ciejlu tu zonu. Cilj je da taj krupni kapital svojom zaradom ostvari višu kvalitetu života u prostoru.
Trenutna situacija je takva da privatnim investitorima nitko ništa ne uvjetuje, svoje želje mogu u potpunosti realizirati. To je standard u trećem svijetu. U razvijenijim situacijama lokalna samouprava uvjetuje investitoru što on može, a što ne može.
Primjerice, ukoliko je u pitanju izgradnja stambene zone, grad uvjetuje koliki postotak izgrađenog mora biti namijenjen socijalnim stanovima. Ukoliko se radi o hotelima, investitora se uvjetuje da napravi i sportsko rekreacijsku zonu oja će biti otvorena i za građane. Postoji niz dogovora kojima se taj krupni kapital može humanizirati, međutim kod nas je takvo djelovanje potpuno strano.
Ukoliko ne postoji senzibilitet gradske uprave po tom pitanju [kao što kod nas ne postoji], ostaje jedino borba. Ukoliko nema borbe postoji samo kapital. A to je onda kraj priče. U ovih par godina djelovanja moglo bi se reći da je to faza borbe, borbe za grad kako je to okarakterizirao francuski filozof Henry Lefebvre.
Zanimljivo je kako se lokacija Monumenti otkrila kao idealna lokacija za festivalske aktivnosti. no i one se samo sezonskog tipa. Bilo bi interesantno da festivali, osim glazbene ponude, iskoriste svoj potencijal za polaganje prava na to područje.

Regional: Na koji način?
EJ: Inače takve stvari kreću u dva paralelna smjera. Službeni zahtjev za tim područjem i skvotiranje, kao što je bilo sa zgradom bivše vojarne Karlo Rojc. Ta ista želja treba postojati i na Monumentima. Ukoliko se samo čeka odobrenje, Grad neće ništa dati. [Ponavljam - ako se samo povlačimo po uredima i ništa ne poduzimamo usput, ništa nećemo postići]

Regional: Koja je poruka građanima? Kako da se angažiraju?
EJ: U zadnjoj akciji smo djelovali u prostoru, postavljajući klpice pored mora. Dakle, poruka je da samoinicijativno djeluju, da sami sebi urede ambijent kako im najviše odgovara. Jer taj prostor moraju doživljavati kao svoj.